IMyuziyam yaseLanga Dompas: ibali “lepasi” elalithiyiwe ngocalucalulo.
08 ISilimela 2023 – Mary-Anne Gontsana
Langa – Kapa
Kwindawo yenkundla yakudala, imyuziyam inika imbeko kwabo babandezelekileyo
IZiko loLondolozo lweMbali iLanga Dompas eKapa lingene nzulu kwimbali yale lokishi ibhiyozela iminyaka elikhulu kulo nyaka.
Izakhiwo ezazisetyenziselwa ukuhlala ii-ofisi zoLawulo lweMicimbi yeBantu ezakhupha “ipasi” eloyikekayo ekwakufuneka lithathwe ngamaAfrika kwiindawo “ezimhlophe” phantsi kocalucalulo. Yayilityala ukungabi napasi elisemthethweni.
Iziko lolondolozo lwembali, elijongene neZiko lobuGcisa neNkcubeko laseGuga S’thebe nasezantsi kwindlela esuka kwindawo yokuqala yezobuGcisa kwaLanga, linika imbeko kumaqhawe omzabalazo, kunye nabo babandezelekayo phantsi kocalucalulo.
Igumbi lokuqala ongene kulo ibiyinkundla. Kulapho kwathethwa khona abantu ababekhwele ibhasi yabamhlophe bodwa, bengena “dompas” esemthethweni, okanye babekwe ityala lobugebenga bexesha localucalulo.
Kwigumbi elilandelayo, iikhabhinethi zeglasi zigcina iidompasses zangaphambili. Iindonga zigqunywe yimifanekiso yoqhanqalazo obeluqhubeka kwixesha elidlulileyo kunye nezinye ezinolwazi malunga nemithetho yamapasi kunye nemizabalazo abantu abajongene nayo. Igumbi elilandelayo yi “cell cell”. Ligumbi elincinane, kodwa ngokutsho komgcini weZiko loLondolozo lweNdalo uThami Sijila, bafikelela kuma-200 abantu ababanjelwe apha ngexesha lokuxoxwa kwetyala.
USijila, obenemvelaphi yezokhenketho, uvule eli ziko lolondolozo lwembali ngo-2014, ngoncedo lweZiko lezoBulungisa noXolelwaniso kunye neSixeko saseKapa. Esi sakhiwo sisiXeko saseKapa kwaye sibonelela ngombane, ukucoca namanzi.
Uthi ubone kukho imfuneko yokuba laziwe ixesha eladlulayo likaLanga ngexesha localucalulo ingakumbi lulutsha. “Siyayazi imbali yaseYurophu, imbali yaseMelika. Kutheni singazi ngokwaneleyo ngembali yaseAfrika? Imbali yethu? Eso sesona sizathu sibangele ukuba sigqibe kwelokuba siyivule imyuziyam nokuba kutheni ndilapha namhlanje.”
Namhlanje imyuziyam yindawo yabakhenkethi, inxalenye yendlela edumileyo equka iZiko lobuGcisa neNkcubeko laseGuga S’thebe, igalari yobugcisa, kunye nevenkile yokutyela iJordan Ways of Cooking.
USijila ukwaqhuba iiseshoni zokufundisa ezithatha iyure enye kanye ngenyanga nabafundi bezikolo zakwaLanga ngembali yale lokishi, efundisa abafundi abafikelela kumashumi amahlanu ngexesha. Ngemali ekwibhokisi yeminikelo, ngamanye amaxesha engaphantsi kwe-R1,000 ngenyanga, ukwabonelela ngesidlo sasemini kubafundi. “Ukuba asifikeleli kwangethuba i-R1,000 ekujoliswe kuyo kwiseshini elandelayo, ndiye ndiye ebantwini, bahlobo, ukuze bancede.”
Njengevolontiya uSijila akafumani ntlawulo ngomsebenzi awenzayo kumziyam.
Imixholo egqunyiweyo kule myuziyam ibandakanya imbali yedompas, imithetho nezenzo zocalucalulo, imingcelele kunye noqhanqalazo oluquka uqhanqalazo lomthetho wamapasi owadumayo ka-1960. Ikhokelwa nguPhilip Kgosana, owayeneminyaka engama-23 kuphela ngelo xesha, abantu abamalunga nama-30,000. uqhankqalaze ukusuka kwaLanga ukuya eKapa. Indlela ababeyisebenzisa ecaleni kwentaba, eyayifudula isithi De Waal Drive, iphinde yabizwa ngokuba nguPhilip Kgosana Drive njengesikhumbuzo sikaKgosana owabhubha ngo2017.
Iziko lolondolozo lwembali likwabonisa imiboniso ngoku kwaye kwakhona, kwaye kutsha nje liqukumbele imbali yenqanawa yomphunga iSS Mendi. Ngexesha leMfazwe yeHlabathi yoku-1, ngowe-1917 kwarhaxwa amajoni angaphezu kwama-600 xa inqanawa, eyayithwele amajoni antsundu aseMzantsi Afrika angama-823 namagosa amhlophe, yatshona endleleni isuka eKapa isiya eFransi. Inqanawa, iphantsi kwemvume yokuya eBritani njengenqanawa yothutho lomkhosi, yahlaselwa yenye inqanawa yaseBritani, iDarro. I-Mendi Avenue kwaLanga ithiywe ngegama lale nqanawa.
USijila uthi kulo nyaka unethemba lokuba qho ngenyanga azakukhumbula isiganeko ezimbalini esenzeka kwaLanga kuloo nyanga.
