LocalNews

‘Ixesha lezenzo ezikhubekisayo ezisekelwe kugqatso’ liphelile’ – USodolophu weSigqeba kuMasipala waseDrakenstein

27 July 2023 – Mbaleli kaDizindaba

EPAARL

Kunyaka ozayo uMzantsi Afrika uza kubhiyozela iminyaka engama-30 yedemokhrasi. Ngokuqinisekileyo ayisadingi imithetho ekhubekisayo nephelelwe lixesha, izabelo, kunye neenkqubo zokuhlela ukuze isebenze ngokufanelekileyo nangobuchule.

“UMgaqo-siseko wethu uthi kungabikho mntu ufanelwe kucengwa okanye adlwengulwe ngenxa yohlanga lwakhe. Ukuchasa le migaqo kuthetha ukuba singcatsha eyona njongo yedemokhrasi yethu. Akulunganga – singasathethi ke ngokungenademokhrasi – ukunika okanye ukwala amalungelo awodwa, amalungelo okanye amathuba ebantwini, ngokobuhlanga,” utshilo uAlderman Conrad Poole, uSodolophu oLawulayo kuMasipala waseDrakenstein.

Izenzo ezisekelwe kubuhlanga, ezisekelwe kwingcamango yokwahlulwa kwabantu ngokobuhlanga babo, azipheleli nje ngokungekho sikweni ngokokuziphatha kodwa zikwasingela phantsi imigaqo yokulingana, ukulunga nokufaneleka komntu ngamnye. Babethelela ingcamango yokuba ukuxabiseka kukabani nobuchule bakhe bumiselwa kwangaphambili ngenxa yemvelaphi yabo yobuhlanga, nto leyo ekhokelela ekubeni abantu bajongelwe phantsi baze bakhutshelwe ngaphandle kwabantu bezizwe okanye iintlanga ezithile. “Ndikholelwa ngokupheleleyo ukuba uMzantsi Afrika udlulele ngaphaya koku,” utshilo u-Alderman Poole.

Umlinganiselo wobuhlanga ujolise ekuzuzeni ukumelwa ngokomlinganiselo ngokugunyazisa inani elithile okanye ipesenti yabantu abavela kwiimvelaphi ezahlukeneyo zobuhlanga kumacandelo ngamacandelo, njengemfundo okanye ingqesho. Ngelixa injongo yezi zabelo inokuba kukujongana nokungabikho kokusesikweni kwimbali, ekugqibeleni baqhubela phambili umjikelo wocalucalulo ngokukhetha abantu ngokobuhlanga babo kuneziqinisekiso zabo okanye izakhono zabo. Ngokwenza njalo, bajongela phantsi imigaqo yolawulo lwesininzi, apho abantu kufuneka bavavanywe kwizakhono zabo, iitalente zabo, kunye nezinto abaziphumezileyo kunokuba bahlolwe ngokwebala.

Iinkqubo zocalucalulo ngokobuhlanga, ezifuna ukwahlula abantu ngokweendidi zobuhlanga ezingqongqo, azinasiphako ngokwesayensi kuphela kodwa zikwayingozi nasentlalweni. Ezo nkqubo zenza lula kakhulu ubume obuntsonkothileyo beyantlukwano yabantu kwaye ziyasilela ekuqondeni ubutyebi benkcubeko, ubuzwe, kunye nelifa lemveli lemfuzo elenza uluntu lwaseMzantsi Afrika. Ngokwenza abantu bangabi namagama nje obuhlanga, ezi nkqubo ziqhubela phambili iingcamango ezicingelwayo, zenza nzulu iiyantlukwano, kwaye zithintele umanyano lokwenene loluntu.

“Ndiyigxeka kabukhali le mikhwa. Zihamba ngokuchasene nemigaqo engundoqo yamalungelo oluntu – kwaye zilibazisa inkqubela yethu yentlalo. Kufuneka sisuke kubo sisebenzele uluntu olubhiyozela iyantlukwano,” utshilo uAlderman Poole.

“Amathuba alinganayo kufuneka afumaneke kuye wonke umntu, nokuba ungowaluphi na uhlanga. Le kuphela kwendlela yokwakha uluntu apho wonke umntu enomfanekiso ofanelekileyo wempumelelo. Kufuneka sigwebe abantu ngokusekelwe ekubeni bangoobani na njengabantu ngabanye – isimilo sabo, izakhono zabo, kunye negalelo labo – hayi imvelaphi yabo yobuhlanga,” utshilo.

“Masiyikhabe ingcamango yokuba ugqatso lukabani lungumbandela omisela amandla okanye ukubaluleka kwawo. Masisebenze kunye ukubhangisa imithetho esekelwe kubuhlanga, siphelise ucalucalulo ngokobuhlanga, kwaye silahle iinkqubo zocalucalulo ngokobuhlanga. Masizabalazele ikamva apho ukulingana, ubulungisa, kunye nentlonipho ziyisiqhelo,” uqukumbela ngelitshoyo uSodolophu oLawulayo.